°C 18

Čišćenje divljih deponija Velikogoričane je lani koštalo 700 tisuća kuna

03.07.2020.

Petar Brnada

S divljih deponija koja konstantno naružnjuju lijepo naše Turopolje lani je očišćeno 1.290,76 tona smeća, mješanog komunalnog otpada, plastike, ali ponajviše onog građevinskog otpada. Čišćenje smeća bačenog u prirodu tako je građane Velike Gorice u 2019. godini koštalo 712.982,21 kunu.

Ni činjenica da Velika Gorica ima dva reciklažna dvorišta i jedno odlagalište neopasnog otpada ne spriječavaju neodgovorne pojedince koji redovito bacaju otpad u prirodu širom Turopolja.

Na području Grada Velika Gorica egzistira 20 — 30 stalnih divljih odlagališta, od kojih su neka trajno uklonjena te su pod stalnim nadzorom, no ima i onih koja se kontinuirano čiste, ali i ponovno nastaju te se nanovo čiste. Pokazalo je izvješće o sprečavanju i ilegalnom odbacivanju otpada u okoliš na području Grada Velike Gorice koje će se sljedećeg utorka prezentirati u Gradskom vijeću.

U Izvješću stoji kako je tijekom 2019. godine očišćeno nekoliko manjih odlagališta na području Grada Velike Gorice te je u sklopu akcije „Zelena Čistka” i u suradnji Grada Velike Gorice, VG Čistoće i Hrvatskih šuma, sanirano preko 20 šumskih lokacija na području Grada, a koje su na upravljanju i u vlasništvu Hrvatskih šuma. Samo u sklopu navedene akcije prikupljeno je otprilike 200 tona otpada.

U periodu od travnja do lipnja 2019. godine, provedena je velika akcija Grada Velike Gorice, VG Čistoće i Hrvatskih voda, kojim je očišćeno nekoliko lokacija na nekretninama u vlasništvu Hrvatskih voda, a koje se nalaze na području Mjesnih odbora Kosnica, Ščitarjevo i Strmec Bukevski. Također, sukladno nalogu Komunalnog redarstva Grada Velike Gorice, temeljem izdanog rješenja, očišćeno je veliko odlagalište u Mičevcu uz centar za vozila.

Više divljih odlagališta uz „staru betonirku" čišćeno je nekoliko puta tijekom 2019. godine. Iste su čistile udruge i volonteri te otpad sakupljali u hrpe uz cestu, koje su na kraju zbrinjavali djelatnici VG Čistoće. Nevezano uz navedeno, djelatnici VG Čistoće su još dodatno u nekoliko navrata čistili i strojevima spomenutu lokaciju.

-Najveći problem predstavlja lokacija u Vukovinskom polju, na koju se najviše odlaže i gomila građevinski otpad. S ove lokacije otpad se stalno i kontinuirano odvozi kad god je za to slobodan „grajfer" i djelatnik VG Čistoće koji njime upravlja. Ova situacija trebala bi se riješiti izgradnjom Reciklažnog dvorišta za građevni otpad Mraclinska Dubrava, za što je ishođena građevinska dozvola. Potrebno je istaknuti kako se tijekom zadnjih nekoliko godina otpad učestalo gomila na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (uz staru betonirku, iza radara, Kurilovec -produžetak ulice S. Fabijančića Jape, Vukovinsko polje, područja MO Mičevec, Kosnica, Ščitarjevo te Donja i Gornja Lomnica). Isto je, navodno, djelo privatnika koji manjim kamionima ili kombijima preuzimaju otpad od građana, vjerojatno uz naknadu, a ponajviše iz Grada Zagreba te potom isti dovoze na područje Grada Velike Gorice i odvoze na divlja odlagališta. Iznimno ih je teško uhvatiti na djelu, budući da svoju djelatnost obavljaju noću, kada ne radi komunalno redarstvo te preko vikenda odnosno praznika. Smatramo da su građani Velike Gorice vrlo dobro upoznati s činjenicom da je nedopušteno odlaganje otpada u prirodu i da to velika većina građana ne radi-stoji u Izvješću.

Čak 43 % otpada odvezeno s područja GČ Kurilovec!

Količina otpada koji se čistio lani s divljih odlagališta gradskih četvrti i mjesnih odbora zakupljuje 2.285 kubika, od čega 43 posto otpada na smeće s divljih deponija na području Gradske četvrti Kurilovec (1000 kubika). Riječ je o građevinskom i djelu miješanog komunalnog otpada s nekoliko manjih lokacija, bivšeg korita potoka Lomnice, Vukovinskog polja te napuštenog parkinga HAC-a (Kušanec).

Nakon Kurilovca, najviše otpada odbačeno je u Gornjoj Lomnici i Ščitarjevu, po 200 kubika.

U Donjoj Lomnici na području bivše šljunčare i iz korita potoka Lomnice lani je očišćeno 100 kubika otpada, jednako kao i u Kosnici gdje stalno niču više manjih divljih odlagališta uz nasip, te u Mičevcu, duž ceste prema Jakuševcu.

Divlji deponiji rak-rana su i u Novom Čiču, posebno s južne i sjeverne strane jezera, zatim Rakitovcu gdje se smeće baca duž kanala Sava-Odra i u Turopoljskom lugu, u Velikoj Mlaki, Strmcu Bukevskom, Mraclinu...sa svake od ovih lokacija prikupljeno je po 50 kubika otpada, od miješanog komunalnog, plastike i ponajviše građevinskog otpada.

Kako stati na kraj eko-vandalima?

Iz Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša ističu kako im je dosadašnje iskustvo pokazalo potrebu postavljanja sustava kontrole putem video nadzora, odnosno kamera koje bi snimale od 0-24h te reagirale na svaki pomak, sve kako bi mogli pratiti što se događa na lokacijama na kojima se gomila građevinski otpad.

Iako iz Odjela upozoravaju kakvo je takvo stanje neodrživo, divlji deponiji se obilaze "barem jednom godišnje". Tu se postavlja i pitanje bi li češće kontrole deponija imale učinka na smanjenje količine bačenih otpada, možda povećale šansu da se počinitelji uhvate na djelu, ili bi to bio samo "Sizifov posao".

Možda bi u Gradu mogli razmotriti i sustav nagrade građanima koji uhvate na djelu eko-vandale ili svojim angažmanom pomognu u razotkrivanju istih. Do novih ideja, preostaje nam tek mogućnost prijave divljih odlagališta u našim mjestima putem internet obrasca OVDJE, i čekanje nekog boljeg rješenja jer ovo trenutno ne funkcionira s obzirom da nam na kraju priče ostaje i veliki trošak, i divlja odlagališta koja ne jenjavaju.