Božinović: Prioritet nam je dovršetak izgradnje auto-ceste od Zagreba do Siska

Potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića građani su imali priliku upoznati kroz vođenje nacionalnog Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Staložen, izvještavajući o aktivnostima oko krize uzrokovane epidemijom koronavirusa, smirenošću i jasnim odgovorima, odavao je sliku osobe koja u teškim okolnostima vlada situacijom, ulijevajući tako povjerenje da će Hrvatska prebroditi ovu krizu. Nedavno smo imali priliku upoznati i njegovu drugu stranu, onu nepolitičnu, i to u video serijalu „Nećemo o poslu“. No, za ovaj intervju odgovorio nam je na pitanja kao nositelj liste Hrvatske demokratske zajednice u VI. izbornoj jedinici.

Sve političke opcije obećavaju bolji život za građane - neka stara lica nude nove smjerove, neka nova lica nude stare smjerove. Što HDZ nudi građanima?

HDZ građanima ne nudi, nego HDZ građanima jamči sigurnu zemlju koja ima budućnost. U takvoj državi sigurne su plaće i mirovine, zdravstvena zaštita i obrazovanje, poslovanje, socijalna zaštita i svakodnevni život ljudi.

Mislim da je važan taj osjećaj da će i sutra biti „kruha na stolu“, kao što ga je bilo i jučer, bez šokova i eksperimenata. HDZ nudi zemlju koja će biti stabilna i otporna na krize, za to su potrebni lideri, a ne priučeni dramatičari.   

HDZ nudi solidarnost i uključivost, nudi društvo u kojem će se svatko osjećati priznato, zaštićeno  i dobro.

Lista HDZ-a za VI. izbornu jedinicu spoj je mladosti i iskustva? Koje su glavne poruke koje želite glasačima VI. Izborne jedinice predstaviti u predizbornoj kampanji?

HDZ doista ima vrlo kvalitetnu listu koja je zaokružila iskustvo ljudi već dokazanih u Saboru, u europarlamentu, gradovima, Vladi i općenito u politici. Energija koju donosi mladost dobro se poklopila sa znanjem iz prakse. 

Prvo ćemo izvući zemlju iz ekonomske krize u koju je pandemija korona virusa iznenada gurnula cijeli svijet, ne samo nas. Već smo s više od 5 milijardi kuna stali iza građana, obitelji i poduzetnika i u ključnim trenucima omogućili da premoste prvi udar.

Zatim ćemo u sljedeće četiri godine otvoriti 100.000 novih radnih mjesta, povećati mirovine za dodatnih 10% i minimalnu plaću na najmanje 4.250 kuna. Povećat ćemo poljoprivrednu proizvodnju za 30%, a 300.000 hektara zemljišta staviti u funkciju poljoprivrede. Krenut ćemo u izuzetno zahtjevnu obnovu Zagreba.  Hrvatska će ostati zemlja koja brani svoje granice i u kojoj se mirno živi.

Kad govorimo o životu i planovima u 6. izbornoj jedinici, govorimo o čvrstoj namjeri HDZ-a da se riješe  problemi odlagališta otpada Jakuševac, uz primjerenu naknadu stanovnicima u okolici. Također, prioritet nam je dovršetak izgradnje auto-ceste od Zagreba do Siska i izgradnja transverzalnog nasipa koji će područje Posavine i Turopolja zaštiti od poplava. Na području Velike Gorice izgradit ćemo medicinski centar, što će bitno povećati kvalitetu života građana Gorice i šire okolice.

Grad u kojem živite, Zaprešić, kao i Velika Gorica, dio su tzv. zagrebačkog prstena. Kako vidite razvoj ovoga kraja?

Nije slučajno da ga zovu zlatni zagrebački prsten, iako je na zemljopisnoj karti više nalik na potkovu, no to je sigurno potkova koja simbolizira sretne prilike. To su gradovi i mjesta dinamičnog gospodarstva, poduzetništva, obrta, gradovi u kojima se kvalitetno živi, dok je metropola nadohvat ruke. Inače, moderni urbanisti uvijek se rado prihvate takvih gradova jer se smatra da život u njima spaja dobro s najboljim, to je moderan način stanovanja, privlačan mladim ljudima. 

Zagrebačka županija je druga u Hrvatskoj prema ukupnim prihodima poduzetnika,  na trećem mjestu prema neto dobiti, prema broju zaposlenih na četvrtom. Nekoliko gradova, a među njima i Velika Gorica su među top 20 gradova i općina na razini Hrvatske.

Dakle, u ovom kraju mogu vidjeti samo daljnji razvoj i dobar život, a HDZ–ova Vlada će tome svakako pružiti konkretnu podršku.

 

Hrvatski birači imaju velika očekivanja nakon izbora, zazivaju se i oštriji rezovi u javnom sektoru, što će biti prve stvari koje će trebati učiniti?

Nastavit ćemo činiti sve da gospodarski pad u ovoj „korona godini“ bude što podnošljiviji i da se što prije vratimo u tračnice i na uzlaznu putanju. Za to će HDZ-ova Vlada osigurati oko 10 milijardi eura iz europskog fonda što je iznos iznad svih očekivanja.  Program HDZ-a daje jasne odgovore, socijalna sigurnost je prva pretpostavka razvoja društva, važno je uspostaviti socijalnu ravnotežu, naći rješenja za bolji standard i veće mogućnosti ljudi različitih društvenih skupina.

Konkurentno gospodarstvo temeljeno na novim i čistim tehnologijama, obrazovani ljudi suvremenih znanja i vještina, zemlja jake poljoprivrede koja može prehraniti samu sebe, sve su to točke našeg programa koje Hrvatsku brzo guraju naprijed, naročito u ovim vremenima poslije korona krize koja mijenjaju  i europske ideje o održivom razvoju.   

Rezova u javnom sektoru mora biti, ali ne stihijski, preko koljena i napamet. Želimo, nudimo i možemo osnažiti hrvatsku državu koja kvalitetnije upravlja svojom imovinom, a građanima služiti na dostupniji, efikasniji i jeftiniji način.

Hrvatska je ispunila tehničke uvjete za ulazak u Schengen. Da li time završava hrvatski put eurointegracija? Koji je sljedeći korak i kakvu poziciju Hrvatske u Europskoj uniji vidite u budućnosti?

Europska komisija je u listopadu prošle godine potvrdila našu tehničku spremnost za članstvo u Schengenu. Iza toga stoji fokusiran rad ove Vlade i MUP-a u mom mandatu na ispunjavanju 270 preporuka u 8 područja schengenske pravne stečevine. Prethodna Vlada ostavila nam je u naslijeđe netaknute sve schengenske preporuke koje treba ispuniti i mi smo ih u potpunosti ispunili.

Uloženi su milijuni eura, velikim dijelom iz europskih fondova za koje naši prethodnici nisu ni znali, u opremanje svih rodova policije i u nadzor hrvatske i europske vanjske granice, poglavito one s BiH, na koju se dotad gotovo uopće nije obraćala pozornost, a pokazala se kao veliki problem ilegalnih migracija. 

Kao što je poznato, za vrijeme našeg predsjedanja Vijećem EU nismo mogli stavljati na dnevni red pitanje političke potvrde našeg članstva, no ključno je da EU itekako prepoznaje dodanu vrijednost, značaj i važnost članstva Hrvatske u Schengenskom prostoru. To je europski interes. Vjerujem da će politička odluka uslijediti u doglednom, razumnom vremenu, pa i u ovim okolnostima  koje je Europi donijela pandemija korona virusa.

Drugi strateški cilj ove Vlade je ulazak u eurozonu. Europska komisija je objavila Izvješće o konvergenciji za 2020. u kojem iznosi svoju ocjenu napretka što su ga države članice izvan europodručja ostvarile prema uvođenju eura. Hrvatska i Švedska ispunjavaju sve kriterije ekonomske konvergencije, a jedino Hrvatska ima u potpunosti usklađeno zakonodavstvo s pravilima ekonomske i monetarne unije.

Europska središnja banka je objavila da je analiza pet najvećih hrvatskih banaka pokazala da nijedna od njih nema kapitalnih nedostataka. To je važna potvrda stabilnosti i kvalitete hrvatskog bankovnog sustava, još jedan korak prema ulasku u ERM II.

S članstvom u Schengenu i eurozoni, zaokružit ćemo  proces integracije u Europsku uniju.

Sve ostale strateške ciljeve koji podrazumijevaju samostalnu, suverenu državu koja je članica NATO-a i Europske unije već smo ostvarili i to je dobro imati na umu kada govorimo i razmišljamo o našoj zemlji i njezinoj budućnosti. 

Također, nikad nismo imali bolju i utjecajniju poziciju na međunarodnoj sceni i u Europskoj uniji od ove koju je stvorila Vlada Andreja Plenkovića. Između ostaloga, to  potvrđuje i financijska omotnica predviđena za Hrvatsku u Planu gospodarskog oporavka koji predlaže Europska komisija. Hrvatskoj će biti na raspolaganju 10 milijardi eura, od čega su 7,3 milijarde eura bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi su mogući zajmovi. Očekujemo još 10 milijardi eura iz europskog proračuna. Ukupno, govorimo o više od 20 milijardi eura za Hrvatsku u slijedećih sedam godina, to je sigurnosna mreža koju će za građane i gospodarstvo postaviti Plenkovićeva Vlada.

To je rezultat rada ove Vlade na stabilizaciji državnih financija i kreditnog rejtinga, kao što je i plod naše europske pozicije i kontakata. Ovu Vladu vode ljudi koji se ne mogu izgubiti ni u europskim ni svjetskim hodnicima, a što se SDP-ovoj vladi u njihovu mandatu dogodilo već prvoga dana.   

Aktivno sudjelujemo u procesima odlučivanja u Vijeću EU u kojima itekako štitimo hrvatske nacionalne interese, imamo potpredsjednicu Europske komisije, imamo članicu Europskog revizorskog suda, imamo glavnu tajnicu Vijeća Europe. Hrvatska je u Europi jača no ikad, a kao što vidite, tu snagu u velikoj mjeri nose žene.

Od početka sadašnjeg mandata Vlade RH s ministarskih pozicija otišlo je 15 ministara. Koje su odlike koje jedan ministar mora imati?

Poželjno je da ima što veća znanja o resoru, no ključno je da s voljom, snagom i energijom izgura projekte i planove koji će građanima na kraju donijeti stvarnu korist, poboljšati život i pomaknuti stvari naprijed. I u svemu tome treba ostati timski igrač, kao član Vlade koja provodi određeni program. 

A ako se vaše pitanje odnosi na moralne odlike, podrazumijeva se da ministar, kao i bilo koji političar, javni interes mora staviti na prvo mjesto. Čiste ruke su ključne, ne samo kod korona virusa.

Koje su konkretne politike, a tiču se vašeg resora domovinske sigurnosti, koje ćete zagovarati?

Sustav civilne zaštite je prešao u okrilje MUP-a i ustrojeno je Ravnateljstvo civilne zaštite nadležno za vrlo široki raspon zadataka, od preventive, operative, odgovora na krizne situacije do radiološke i nuklearne sigurnosti, razminiranja, inspekcijskih poslova te proizvodnje i prometa eksplozivih tvari i oružja.

Velike nesreće i katastrofe su core business sustava Civilne zaštite i svakako su u kategoriji  sigurnosnih izazova. Potrebna je nova paradigma koja podrazumijeva zajedničko djelovanje jer takve situacije dotiču baš svaki dio društva, što nam je ovih mjeseci pokazala i pandemija koronavirusa.

Nije slučajno što je sustav Civilne zaštite jedan od stupova sustava domovinske sigurnosti i dio Strategije nacionalne sigurnosti.

Naglasak mora biti na preventivi i smanjenju rizika od katastrofa, a to je zadaća sviju nas, od pojedinca do lokalne i nacionalne razine. Način rada Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa, u kojoj svoja znanja, iskustva i sposobnosti udružuju  i razmjenjuju sve relevantne institucije, od akademske, političke i stručne  zajednice do operativnih službi, postao je primjer  dobre prakse ne samo u Hrvatskoj, već i na europskoj i svjetskoj razini. Pokazao se  kao dobar način upravljanja rizicima i prvi korak u smjeru održivog razvoja i rasterećenja gospodarstva od saniranja posljedica velikih nesreća i katastrofa.

Upravo je uz pomoć Platforme, MUP izradio, a Vlada donijela ažuriranu Procjenu rizika od katastrofa za RH, dokument koji definira 15 rizika, a čija metodologija izrade i procjena utjecaja i posljedica na društvo, uvelike pomaže u odgovoru na krize.

Sljedeći je korak, također kroz Platformu, donijeti Strategiju upravljanja rizicima, s čijom izradom se počelo te državni Plan djelovanja CZ . Procjena i Strategija ključni su dokumenti za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova.

I u ovoj financijskoj omotnici,  Ravnateljstvo civilne zaštite povuklo je 200 milijuna  eura koji  će se koristiti za aktivnosti smanjenja rizika od katastrofa, opremanje i osposobljavanje operativnih snaga te informatizaciju sustava CZ i sustava 112. Intenzivno se radi na projektima za iduće financijsko razdoblje.

Zaštita kritične infrastrukture je jedan od ključnih procesa, a odnosi se na prevenciju, uklanjanje ili ublažavanje rizika koji mogu izazvati ranjivost kritičnih infrastruktura te na jačanje njihove otpornosti. U proceduri je donošenje novog zakona o kritičnoj infrastrukturi, kao i donošenje odluke Vlade o popisu kritične infrastrukture.

Radit ćemo dalje na poboljšanju sustava  upravljanja i nadzora nad pojedinim kritičnim infrastrukturama, uz primjenu najboljih iskustava drugih država.

Stalno radimo na opremanju i osposobljavanju operativnih snaga sustava CZ. U njima sudjeluje veliki broj profesionalaca i dragovoljaca i te ćemo snage dalje modularno ustrojavati, sukladno rizicima. 

Nužno je daljnje jačanje međunarodne suradnje, pogotovo u stvaranju zajedničkog odgovora na krizne situacije. U tom smjeru se već krenulo kroz uspostavu rescEU kapaciteta, a Hrvatska je bila prva zemlja EU koja je deklarirala svoje resurse, dva kanadera, u privremeni rescEU.

Prioritet i krajnji cilj nam je i potpuno uklanjanje minskih opasnosti na  teritoriju RH. Nastavit će se programi edukacije stanovništva koje živi i radi na minsko sumnjivim područjima i skrb za osobe stradale od mina.

Uglavnom, već sada možemo reći da smo po ustrojstvu, opremi, znanjima i vještinama lider u regiji na području sustava civilne zaštite. Naš odgovor na pandemiju koronavirusa prepoznat je u cijeloj Europi kao primjer profesionalnog i stručnog pristupa.

 

Kako je prvi val koronavirusa jenjavao isticali ste da se građani trebaju priviknuti na novo-normalno. Jesmo li se zapravo vratili na staro-normalno i je li cijela kriza dodatno ispolitizirana zbog čega građani među svim informacijama više ne razumiju o kakvoj se ugrozi radi?

U svim fazama epidemije, fokus Stožera i Vlade bio je da građanima neumorno objašnjavamo o kakvoj se bolesti radi i kako se zaštititi. Sve što smo znali mi, sve što je dokučila znanost, sve što je u praksi otkrivala medicina, bez zadrške smo prenosili građanima.

U današnje doba sveprisutnih medija i mreža, ljudi su u realnom vremenu mogli dobiti sve informacije i uspoređivati situaciju u Hrvatskoj i drugim zemljama. Pravodobno smo upozoravali na lažne vijesti koje su također bile i još uvijek jesu, jedan od popratnih fenomena pandemije.

Sva istraživanja govore da smo takvim pristupom stekli povjerenje građana koji su se ponašali vrlo disciplinirano, a ponajviše o tome svjedoči nepobitna činjenica da smo jedna od najuspješnijih zemalja u borbi s korona virusom. S protekom vremena samo se potvrdilo da smo krizu vodili efikasno i s dobro odmjerenim reakcijama. 

Cijelo čovječanstvo se suočilo s nepoznatim virusom i bolešću „s tisuću lica“, bilo je zaključaka i pretpostavki koji su se kasnije pokazale pogrešnima ili barem drukčijima. Do danas je od koronavirusa oboljelo oko 9 milijuna ljudi, mnoge su velike i razvijene zemlje u kritičnim trenutcima pale na koljena pred pandemijom koja je odnosila živote, punila bolnice i ljude doslovno zaključala u stanove. Hrvatska nije doživjela takav scenarij, dapače, udarili smo snažno i relativno brzo došli do pozitivne nule.

U posljednje vrijeme, došlo je do opuštanja među ljudima, ali nema mjesta za paniku budući na to da je naša epidemiološka situacija i dalje izuzetno povoljna.

U tom plesu s virusom, sa kojim se svi zajedno moramo naučiti nositi, vratimo se korak natrag i u novom normalnom zasigurno ćemo odgovornošću zadržati ritam, i živjeti relativno uobičajeno. Potrebna je samo odgovornost i poštivanje elementarnih epidemioloških preporuka koje svi znaju. 

Kriza nam je pokazala da se moramo osloniti i na vlastitu proizvodnju. Koliko država u ekonomiji slobodnog tržišta može utjecati na gospodarstvo kako bi ispunila potrebu za samodostatnošću?

S Vladom koju će nakon izbora oformiti Andrej Plenković i HDZ, iz ove krize izaći ćemo kao bolje strukturirano gospodarstvo te kao suvremenija i za život građana jeftinija država.

Koliko je država ipak važna, pa i za privatno poduzetništvo i tržište, vidjelo se upravo posljednjih mjeseci. A koliko država može pomoći pri izlasku iz krize, vidjet će se u slijedeće četiri godine Plenkovićeve Vlade i to u svemu, od novih razvojnih projekata i jače poljoprivrede do digitalizacije društva, višeg standarda i boljih plaća sve do kreditnog rejtinga i zdravog gospodarskog rasta. 

Za kraj, je li Hrvatska danas sigurna zemlja?

Hrvatska je sigurna zemlja po svim pokazateljima, i pri vrhu je svih međunarodnih rang listi sigurnih zemalja. Vrlo uspješno štitimo hrvatsku i europsku granicu pred valovima migranata, stvorili smo jednu od najjačih graničnih policija u Europi. Hrvatska ni u jednom scenariju neće postati okupljalište migranata.

Da nije tako, ne bismo mogli imati rekordne turističke sezone, ne bismo bili jedna od top destinacija u Europi koja je posljednjih godina i sama opterećena raznim sigurnosnim izazovima.

Sigurnost je hrvatski brand i to nije slogan nego istina. 

Naravno da neprestano radimo na otkrivanju i suzbijanju kriminala, no u realnoj usporedbi s mnogim državama i područjima, Hrvatska je zemlja bez terorizma, bez opasnih kvartova, bez čestih i velikih incidenata, bez nasilnih prosvjeda, to je zemlja mirne svakodnevnice što  je velika vrijednost za sve koji u Hrvatskoj žive ili u nju dolaze.

(promo)