Samobor treći u Hrvatskoj po ulaganjima u predškolski odgoj

Prema prošlogodišnjem istraživanju, u preko 150 hrvatskih općina mališani nisu imali priliku ići u vrtić, jer vrtića nema. A negdje gdje ih i ima, nisu dovoljno veliki da prihvate svu djecu. To je i bio jedan od razloga zašto je kroz EU novac pokrenut projekt kojim će se omogućiti jednaka dostupnost vrtića za svu djecu, a ne samo ovisno o tome je li grad ili općina bogata ili siromašna. Zato trenutačno nema grada u kojem se ne gradi vrtić, a velikim dijelom su gradnje ciljane na općine, tj. ruralna područja, kako bi se i tamo pružila prilika mališanima pohađati vrtić. Cilj EU je da do sljedeće godine 95 posto djece pohađa vrtić.

Diljem Hrvatske gradi se, tako, ili obnavlja oko 500 vrtića, a njih oko 200 je u naseljima do 5.000 stanovnika, jer se kroz Program ruralnog razvoja u manjim mjestima žele unaprijediti životni i radni uvjeti, te osigurati kvalitetna komunalna i društvena infrastruktura.

Gradovi također idu u tom smjeru, neki od vrtića od lani su otvoreni, velik broj je obnovljen i dograđen, sve je više djece upisano, liste čekanja su sve manje, a negdje ih i nema. Veći problem je trenutačno u gradovima u koje se useljavaju nove obitelji s djecom. Osim gradnje i proširenja, mnogi se i vrtići energetski obnavljaju u cilju smanjenja potrošnje energije. Osim što je cilj upisati svu djecu koja žele pohađati vrtić, poduzima se i niz mjera za podizanje kvalitete predškolskog obrazovanja. Pa se produljuje boravak djece u vrtićima, omogućava učenje stranog jezika, uvode pomoćnici kako bi se i djeci s poteškoćama u razvoju omogućilo uključivanje u redovne odgojno-obrazovne skupine i niz drugih aktivnosti. u cilju daljnjeg poticaja da sve više djece upisuje vrtić, za roditelje se sve više subvencionira cijena vrtića, ponegdje to gradovi rade i za boravak djecu u privatnim vrtićima, dok se u nekim gradovima vrtići i ne plaćaju. 

Gradonačelnik.hr napravio je analizu izdvajanja gradova za predškolsko obrazovanje u prošloj godini, a na temelju podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2018. godinu. Prema tim podacima, u prvih deset gradova s najvećim izdvajanjima su isključivo mali i srednji gradovi, a rekorderi Vinkovci i Nin. 

Gleda li se pak izdvajanje za predškolsko obrazovanje u odnosu na broj stanovnika, Nin je sa 1.127,7 kuna po stanovniku uvjerljivo vodeći grad, pa Vinkovci sa 315,4 kuna, Samobor 300 kuna, a slijede Knin, Poreč, Prelog, Bjelovar, Sveta Nedelja, Dugo Selo i Oroslavje.

Samobor - potiče se plurizam programa

Izdvajanja iz proračuna za predškoslki odgoj u odnosu na broj stanovnika u Samoboru je 300 kuna što ga svrstava na treće mjesto među hrvatskim gradovima.

-Ulaganje u predškolski odgoj jedan je od prioriteta Grada Samobora što je vidljivo iz značajnih proračunskih sredstava koja se izdvajaju za navedenu djelatnost. Cilj je Grada Samobora omogućiti svakom djetetu da pohađa kvalitetan program ranog i predškolskog odgoja- ističe gradonačelnik Krešo Beljak.

Procijenjeni broj djece rane i predškolske dobi, potencijalnih korisnika usluga dječjih vrtića (od 1 do 7 godine života) na području Grada Samobora iznosi 2042, od čega je 80% djece obuhvaćeno nekim oblikom programa predškolskog odgoja.

Mreža dječjih vrtića u Gradu Samoboru sastoji se od dva gradska dječja vrtića: DV Grigor Vitez i DV Izvor te 6 vrtića kojima su osnivači fizičke i pravne osobe te vjerska zajednica. Ukupno, dječji vrtići djeluju na 16 lokacija. Uz to, djeca pohađaju i 6 obrta za čuvanje djece, „dadilja“.

Kapaciteti gradskih dječjih vrtića su u potpunosti popunjeni, kao i većina privatnih dječjih vrtića.

Cijena gradskih dječjih vrtića za roditelje iznosi 580 kuna mjesečno i nije se mijenjala od 2010. godine. Na osnovnu cijenu, određenim kategorijama roditelja, odobravaju se dodatne olakšice. Tako se cijena za drugo dijete u vrtiću umanjuje za 20%, a treće i svako sljedeće dijete iz iste obitelji vrtić pohađa besplatno. Umanjenje ostvaruju i samohrani roditelji, korisnici doplatka za djecu, hrvatski ratni vojni invalidi s postotkom oštećenosti organizma od 90% i druge socijalne kategorije roditelja. 

Posebna pozornost poklanja se djeci s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju. U gradskim dječjim vrtićima za djecu s težim teškoćama u razvoju osigurani su asistenti, dok se djeci koja su upućena u specijalizirane ustanove, kao što je npr. Poliklinika SUVAG, u potpunosti podmiruju troškovi programa. Također, potiče se i pluralizam programa te roditelji mogu birati između Montessori programa, Waldorfskog programa, cjelodnevnog programa na engleskom jeziku, poludnevnog programa na njemačkom jeziku, programa katoličkog odgoja, ali i brojnih drugih kraćih programa.

Program predškolskog odgoja za djecu koja pohađaju privatne vrtiće na području Grada Samobora sufinancira se sa 1.000 kuna mjesečno. S jednakim iznosom Grad sufinancira i djecu koja pohađaju dječje vrtiće u okolnim gradovima i općinama, kao i djecu koja pohađaju jedan od šest obrta za čuvanje djece „dadilja“.

Obzirom da se svake godine u gradskim dječjim vrtićima traži mjesto više, prošle godine dograđen je objekt u Bregani za 4 odgojno-obrazovne skupine. Investiciju vrijednu više od 5 milijuna kuna financirao je Grad Samobor, uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u iznosu od milijun kuna. Kako bi se mreža proširila na rubne i ruralne dijelove grada, u tijeku je, kažu u Gradu, izrada projektne dokumentacije za izgradnju područnog vrtića u naselju Pavučnjak.