Kod bake Marice nema korone, samo kruha i veselja!

Zasigurno ste se u mnoštvu vijesti o korona virusu, posljednjih dana susreli i sa nestašicom osnovnih namirnica po trgovinama. Pritom, osim toalet papir fenomena, prvenstveno mislimo na prehrambene namirnice poput brašna, soli, šećera, tjestenine, ulja i mlijeka! Pekare su u jednom trenutku također bile u deficitu, ali naša Turopoljka, 80-godišnja baka Marica, dosjetila se kako razumno stati na kraj ovoj nestašici, koristeći pritom upravo osnovne sastojke netom spomenute.

Naime, pozadina ove priče je zapravo tužna, a današnje generacije ne mogu pojmiti kakav su život tada živjeli naši stariji. Baka Marica nam je ispričala kako je proživjela nestašicu živežnih namirnica, osobito kruha, 1953. godine.

- Imala sam tada samo 13 godina. Mnoge obitelji su vodile borbu kako se prehraniti, jer su se količine kruha ograničavale po obitelji, kao i činjenica da smo za kruh morali propješačiti kilometre. Zato se dan danas brinem da ga ne ponestane u kući, jer sam svojevremeno doslovno doživjela što znači biti gladan kruha – prisjeća se sa suzom u oku baka Marica iz naše priče.

 Ova simpatična starica mnogima od nas može dati koristan savjet o životu, ali i motivirati kako brinuti jedni o drugima, te kako se snalaziti u ograničavajućim životnim uvjetima. Posljednjih tjedana neki su po prvi puta iskusili kako je to zastrašujuće i teško. Baka Marica s nama je podijelila recept kako napraviti kruh u kućnoj radinosti. Ovo nije samo recept za one koji su nagomilali brašno, sol i ulje, već i za one koji se ovih dana boje ili ne smiju izaći iz vlastitih domova zbog naložene samoizolacije.

Dakako, naglasila je da dodatnu čar daje i peć na drva, kao i domaća svinjska mast umjesto ulja, ukoliko ju imate. Treba Vam samo par sastojaka:

• 1 kg pšeničnog glatkog brašna
• veliki prstohvat soli
• pola kocke kvasca, odnosno 'germe'
• pola žličice šećera
• otprilike 2 dcl mlake vode
• žlica ulja ili domaće masti

Baka je u veliku zdjelu dodala brašno i sol, te prethodno otopljeni kvasac u vodi s malo šećera, kako bi smjesa bolja uspjela. Potom je kuhačom izmiješala sve sastojke, a zatim, kako ona kaže, 'sklofala' (jače izmiješala) da se tijesto bolje digne. Čim se pojave mjehurići, to je znak da je smjesa spremna za 'protvan'. Dakako, ovu smjesu prvo treba pustiti otprilike sat vremena da se digne, a tek onda u prethodno zamašćenu posudu u kojoj će se kruh peći, kako se isti ne bi zalijepio. Ukoliko ga pečete u električnoj peći, poželjna temperatura je 180 stupnjeva, te otprilike 45 minuta pečenja, ovisno o jačini struje.

Kad je kruh gotov, preporučljivo ga je omotati u vlažnu krpu, kako bi postao mekši, a zadržao konzistenciju. Nikako ga ne treba posluživati, odnosno rezati dok je vruć ili topao, da ne bi izgubio izvorni oblik. Nakon otprilike sat vremena možete ga konzumirati.

Ne moramo posebno naglasiti kakav miris se proširio kuhinjom bake Marice, miris koji mnoge vraća u djetinjstvo, a koji se ne može usporediti s mirisom kruha iz pekare. Zato vrijedi uposliti ruke i napraviti domaći kruh, koji je ujedno i puno zdraviji budući da nema nikakvih konzervansa ni aditiva koje komercijalni proizvodi sadrže.

Ukoliko Vas je priča bake Marice nadahnula da ispečete vlastiti kruh i ne izlazite iz kuće da se ne bi zarazili, želimo Vam dobar tek uz ovu domaću, pomalo sve rjeđe viđenu namirnicu u kućanstvima diljem Turopolja, a i šire!

Za kraj, baka Marica svima poručuje da brinu jedni o drugima, da vrijeme iskoriste na kvalitetno druženje s ukućanima, kao što su nekada to činili svakodnevno u njezinoj obitelji, doduše, ne samo unutar kućanstva, već i na radovima u polju, kada su čak i sami proizvodili brašno od kojeg su spravljali kruh!